Hrvati će od sljedeće godine moći slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu, pa se može očekivati da će dio njih i otići štedjeti u okolne zemlje u kojima su kamate više. Tako se, primjerice, za štedni ulog od 10.000 eura, oročen na godinu dana, u Hrvatskoj teško može dobiti kamata veća od pet posto, što znači da štediša na kraju godine može računati na zaradu od 500 eura. No, odluči li isti iznos oročiti u, primjerice, nekoj srbijanskoj banci, štediša može računati na kamatnu stopu i do sedam posto, odnosno 700 eura. S druge strane, slabije će proći ako odluči uložiti novac u Austriji ili Italiji. Tamo su kamate na štednju znatno niže nego u Hrvatskoj i iznose oko jedan posto. Puno bolje ne bi prošli ni u Sloveniji ili BiH, čije banke nude nešto niže kamate na štednju od naših. Unatoč tome, u vodećim hrvatskim bankama tvrde da ih to ne brine. Hrvati su i dosad mogli štedjeti u inozemstvu, ali za to im je trebalo zeleno svjetlo HNB-a. Tu je mogućnost iskoristilo stotinjak pravnih osoba iz Hrvatske.
Hrvati će od sljedeće godine moći slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu, pa se može očekivati da će dio njih i otići štedjeti u okolne zemlje u kojima su kamate više.
Tako se, primjerice, za štedni ulog od 10.000 eura, oročen na godinu dana, u Hrvatskoj teško može dobiti kamata veća od pet posto, što znači da štediša na kraju godine može računati na zaradu od 500 eura. No, odluči li isti iznos oročiti u, primjerice, nekoj srbijanskoj banci, štediša može računati na kamatnu stopu i do sedam posto, odnosno 700 eura.
S druge strane, slabije će proći ako odluči uložiti novac u Austriji ili Italiji. Tamo su kamate na štednju znatno niže nego u Hrvatskoj i iznose oko jedan posto. Puno bolje ne bi prošli ni u Sloveniji ili BiH, čije banke nude nešto niže kamate na štednju od naših. Unatoč tome, u vodećim hrvatskim bankama tvrde da ih to ne brine. Hrvati su i dosad mogli štedjeti u inozemstvu, ali za to im je trebalo zeleno svjetlo HNB-a. Tu je mogućnost iskoristilo stotinjak pravnih osoba iz Hrvatske.
Iako bi im štednja u nekim od okolnih zemalja od 2011. donijela više novca, u domaćim bankama ističu kako je mala vjerojatnost da će se Hrvati masovno odlučiti za takvo što. Osim što će slobodno moći štedjeti u inozemstvu, Hrvati će od 2011. slobodnije nego dosad moći uzimati i kredite u okolnim zemljama. No, to ne znači da će masovno pohrliti po kredite u talijanske ili austrijske banke jer će im prepreka biti instrumenti osiguranja kredita.